aAis 6:9-10

Matthew 13

Lavapaase Poovo Ri Laradi Lotlo

(Mk 4:1-9; Lu 8:4-8)

1Ap mo mun laaleng Iesu ga vas kaxat basinge mo loogu la gat pas uto at lisigege at lavat dan kis, la ni ga xis kopok la ga anasa limixin. 2Ketla limixin diga umsu xangkan i, diga buaang aleng; kuren la ni ga los kas at lesepang lixilik la ni ga xis teren, la limixin diga tu ro loxon. 3Neni ga paase poovo ridi mi lempanga buaang. Ni ga lok keretna, “Lara laradi lotlo ga vas su kusu natlotlo piao. 4Se neni gatlotlo levenit piao ro at laraamang, lentaba levenit ga subu ro at langas la lavapixa diga vot la diga rok axav i. 5Lentaba atdi ga subu ro at laxanuat la lengkongkangka lixilik mene gak lok teren. Levenit piao ga su xat soso mun mila goxopmen taxangka solo. 6Ga se laxangking ga los su upana, ga sev amolos axap nom lempiao, mila levenixe atdi goxo si aleng ukopok la nom lempiao susu diga met axap. 7Lentaba at nom levenit piao ga subu ro at livin gagas la livin gagas ga su xat la ga is nom lempiao la di goxo epovo bok ba ri su. 8Ketla lentaba levenit piao ga subu ro at laxangka nunuan, la diga visik; lentaba ga visik legesa sangaun kobot (100), lentaba lavanna sangaun, la lentaba lavantun sangaun.” 9La ne Iesu ga lok, “Mo do levenbaalung go atnimi, mina ronga avukat na levelinga.”

Lempasuun At Lempapaase Poovo

(Mk 4:10-12; Lu 8:9-10)

10Melemu luvuttadi loklok ka anasa ren diga vot pasa ne Iesu la diga sue i xeretna, “Tila uk lok lempapaase poovo ri limixin mo do u paase ridi?”

11La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Moroa ira raba vam nimi mi lakleklen at Linintoo no vana at laxalibet; gano ga nemen alipe; ketla tinedi limixin petpes kopmen. 12La mo do taradi i ruuna lakleklen kerepmo, Moroa ba raba box i kusu neni naba ruuna lakleklen solo; ketla ti laradi, kopmen takleklen solo ren, Moroa ba lox asu axap mo lakleklen basinge i, keke i do neni i ruuna lamanakleklen lixilik mun. 13Lavasuun teren do nenia a paase ridi mi lempapaase poovo i lok keretna;

‘Nedi di reven lugugu, ketla di noxo ven kibis i; ding tonga mo levelinga, ketla di noxo xasep teren.’
14Kuren la na lavapaase alii at ne Aisaia ira sorun pam. Moroa ga lok keretna,

‘Mibang tonga amisik, ketla mi noxo xasep; miba reven amisik, ketla mi noxo ven kibis.
15Lavasuun teren do levendoxoma at na limixin ira rebonot pam, la dira bong pe vam lenbaalung atdi la dira vam pe bok pam lengkatli atdi. Do kopmen, lengkatli atdi ba reven la lenbaalung atdi nang tonga la levendoxoma atdi na xasep la dina leeng la ana lox avukat nedi. a

16Ketla Moroa ik lox anarong nemi luvuttadi loklok ka anasa mila lengkatli atnimi i reven la lenbaalung atnimi ing tonga. 17A tong tuturun i rinimi! Buaang nedi lavaeme vapaase alii la buaang bok nedi limixin at ne Moroa diga vavara aleng i do dina reven na lugugu mi reven i; ketla di goxo epovo, la diga vavara box i do dina ronga levelinga rak ming tonga i, ketla di goxo epovo.”

Iesu Ga Soxomus Lavasuun At Laradi Gatlotlo Piao

(Mk 4:13-20; Lu 8:11-15)

18La ne Iesu ga lok bok keretna, “Mina ronga avukar i na, la mina xasep avukat at lavasuun at na lavapaase poovo at laradi gatlotlo levenit piao. 19Tinedi di ronga lempapaase mumu Linintoo, ketla dixo xasep teren, nedi di lok ngan levenit piao ga subu ro mun at langas. Satan i vot la i lok pes nom levelinga basinge lorooro atdi. 20Ti levenit piao ga subu ro at laxanuat, lengkongkangka lixilik gak lok teren, ni i ru katling nedi limixin di ronga levelinga la soso mun di siam ka i mi lomomo. 21Ketla ixo vubeles ukeneng at lorooro atdi; la lunuunu atdi ixo nemen abao solo. Kuren la ise do levenmumuat i vot eburu mi levesongsongot mumu levelinga at ne Moroa, lunuunu atnedi i subu soso mun. 22Ti levenit piao ga subu ro at livin gagas, ni i ru katling nedi limixin di ronga levelinga, ketla dik bulu mu solo laxampanga at na lorooro, la nom labalamu atnedi ri lapnovos i itis nom levelinga la dixo pisik tempeven una. 23La ti levenit piao ga subu at laxangka nunuan, ni i ru katling nedi limixin di ronga levelinga at ne Moroa la di xasep teren, la di pisik lempeven una, lentaba di visik lempeven una i epovo at legesa sangaun kobot (100) la lentaba lavanna sangaun la lentaba lavantun sangaun.”

Lavapaase Poovo Ri Lempivilis Kapmek

24Iesu ga tong bok lara lavapaase poovo ridi, ni ga lok, “Linintoo no vana at laxalibet i lok ngan laradi gatlotlo levenit piao avukat to at laraamang teren. 25At laxanimin limixin axap diga unga, la lara lumunepen teren ga vot la gatlo lempivilis kapmek to xeneng at nom laraamang piao, la no nga i gara onon. 26Ise levenit ga su xat la ga lok do na visik, lempivilis kapmek bok ga su xat.

27Lavasaxaruki ap mo laradi at laraamang diga vosiga i la diga lok, ‘Leeme silok. Levenit piao avukat ugatlotlo i. I lok kereva la lempivilis kapmek ta mo ira su kantubu at lempiao?’

28La ni ga vorang i ridi, ‘Taradi i munepen minia ga lox i nom.’

La diga lok tin, ‘Kereva, u vara i do manat pas la mana xat kape i?’

29La ni ga lok, ‘Kopmen, mila lavanga mina xat kape lempiao eburu mi lempivilis kapmek. 30Keke lempiao eburu mi levempivilis kapmek dina susu eburu se at laaleng ti sep kin. Ap mo laaleng aba tong i ri luvuttadi gugu rak keretna; mina rep asu ka avot levempivilis kapmek la minap kos ka di la mina lu arup midi ro at laxao; la mina lok bubua ka lempiao la mina lok li di ro at loogu lili rak.”

Lavapaase Poovo Ri Liit At Luuna Mastet

(Mk 4:30-32; Lu 13:18-19)

31Iesu ga vaase bok tidi mi lara lavapaase poovo xeretna, “Linintoo no vana at laxalibet i lok ngan lara laradi ga lok ka levenit mastet la gatlotlo i ro xataamang teren. 32Nom levenit i lixilik aleng ti levenit axap, ketla do ira su xat, neni i silok aleng ti lempanga axap i susu ro xataamang. La ira lok ngan ta luuna, la lavapixa dit pot, la dirap kip gu go at lengkakan una ren.”

Lavapaase Poovo Mumu Laiis

(Lu 13:20-21)

33Melemu ne Iesu ga vaase bok di mi lara lavapaase poovo xeretna, “Linintoo no vana at laxalibet i ngan laiis. Latkin i lok ka i la i lox eburu i mi loxompalava solo kusu na lok lengkongkide min. Laiis i vubeles axap uto xeneng at loxompalava xusu na so xat.”

Ua Lavasuun Teren La Ne Iesu Ga Lok Lempapaase Poovo

(Mk 4:33-34)

34Iesu gak lok lempapaase poovo ri tong i na lempanga ri limixin; ni goxo tong tavanga ridi la kopmen tavapaase poovo. 35La kerepmo ne Iesu ga lox asorun levelinga at leeme vapaase alii ga vaase i xeretna,

‘Aba tong asu lempapaase poovo ridi; la aba tong asu levelinga ga nemen alipe, ga ru ka i at luruntudum li at na lavatbung menemen.’ b

Lavasuun At Lavapaase Poovo Mumu Lempivilis Kapmek

36Iesu ga on basinge limixin la ga beles ukeneng at lara loogu, la luvuttadi loklok ka anasa ren diga vot pasa i la diga lok tin, “Una tong asu lavasuun at lavapaase poovo mumu lempivilis kapmek ga su ro xataamang.”

37La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Laradi itlotlo levenit piao avukat, ni nenia vam, Laradi Mevana. 38Nom laraamang i ru katling na lavatbung menemen; levenit piao avukat, ni limixin dinaba vubeles ti Linintoo; la lempivilis kapmek, ni limixin di mumu asu ne Satan. 39La laradi munepen itlotlo lempivilis kapmek, neni ne Satan. Laaleng ti lok bubua limixin, i ru katling laaleng kavaxap at na lavatbung menemen; la luvuttadi gugu, nedi lubungangelo.

40Lempivilis kapmek di lok bubua di la dira xotos di ro at laxao, naba lok mun kuren tinedi limixin kapmek at laaleng kavaxap at na lavatbung menemen. 41Nenia, Laradi Mevana, anaba riki asu lubungangelo tarak ti lok ka nedi di lox asubu limixin eburu mi limixin kapmek uto basinge limixin nuunu. 42La lubungangelo diba lu arup midi ro at lemenemen songsongot; ap mo loxot dibang teng la dina rungur ivivilis. 43La limixin mokmokso diba soosoo ngan laxangking to at Linintoo at ne Temen di. Do lenbaalung mo atnimi, minang tonga avukat!”

Lavapaase Poovo Ri Lapnovos Diga Lipe I

44La ne Iesu ga lok bok tidi, “Linintoo no vana at laxalibet i lok ngan lapnovos di lipe i ro at laxangka. La lara laradi i ven terek ka i la ni ia lipe manga i, la ni i lok momo aleng la ni ia sesep mi lempanga axap teren la neni imlong la ia un kaka mo lenep kangka axap la ia ruuna ka mo lapnovos.”

Lavapaase Poovo Ri Luat Gamgames

45La ne Iesu ga lok bok tidi, “Linintoo no vana at laxalibet i lok ngan laradi sesep i puse ri laxanuat gamgames. 46La do ira vuse ka lara, langsangan luunun teren, neni it pas la ira sesep mi lempanga axap teren, la ni iramlong ba la ira un ka ba mo luat.”

Lavapaase Poovo Ri Laxatkat

47La ne Iesu ga lok bok tidi, “Linintoo no vana at laxalibet i lok ngan laxatkat; limixin sepsep mat di loloa min to at laras la dira sao ka laxanasen mat solo min. 48Se mo laxatkat i umsu mi laxanmat, di rep ka i uto loxon la dira xis be xusu dina episa lenmat. Lentaba nunuan di lok li di ro at lengkaxi atdi la lentaba xapmek di lu xape midi. 49Naba lok mun kuren at laaleng kavaxap at na lavatbung menemen. Lubungangelo diba vot la dina lok ka limixin kapmek basinge limixin avukat; 50la diba lu midi ro at lemenemen songsongot. Mo go dibang teng la dina rungur ivivilis.”

Lempanga Maxat La Lempanga Megano

51Iesu ga sue di xeretna, “Mi xasep at na lempapaase poovo?”

La diga vorang i rin keretna, “Laaba.”

52La ni ga lok, “Kuren la nedi axap luvuttadi loklox ase at Lenavolo do dina mumu asu levelinga at Linintoo no vana at laxalibet, nedi di lok ngan laradi at loogu i xip asu lempanga maxat mi lempanga maut boro xeneng at loogu lili ren kusu na raba limixin min.”

Limixin Boro Nasaret Diga Sok Tixirixes Ne Iesu

(Mk 6:1-6; Lu 4:16-30)

53Ise ne Iesu ga vaase axap na lempapaase poovo, neni ga on basinge mo lenep, 54la gamlong uto at lemenemen aulis teren. Ni ga anasa ro at loogu singising atdi. La limixin diga ronga i la diga sangu. Diga esue xeretna, “Ni ga lok ka na lakleklen solo meva? La ga lok ka lololos meva xusu ri lok na lempanga sangsangu? 55Neni mun lamdak at ne Josep laradi xipkip gu! La ne Maria neni nenen, la ne Jems, la ne Josep, la ne Simon, la ne Judas di mun luvutneton; 56la luvurinen dik lok bok de. Ni ga lok ka na lakleklen meva?” 57Kerepmo la diga sok tixirixes kepe i.

La ne Iesu ga lok tidi, “Leeme vapaase alii di lok ngangao ren at lengkot axap, ketla to at lemenemen teren, limixin eburu mi libibinat teren, kopmen dina lok ngangao ren.”

58Iesu goxo lok solo tempanga sangsangu go mila di goxo ruuna epovo lunuunu.

Copyright information for MMX